Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi (u daljnjem tekstu: HSDK) neovisna je samostalna i nestranačka udruga dragovoljno i interesno udruženih kulturnih radnika zaposlenih u ustanovama kulture Republike Hrvatske te samostalnih umjetnika. HSDK djeluje na svim razinama državne organizacije (državna, regionalna, lokalna), a svoju osnovnu zadaću obavlja u odnosu na osnivače odnosno financijere – RH, županije, gradovi i općine. HSDK zastupa svoje članove u zemlji i inozemstvu ukoliko plaćaju sindikalnu članarinu. HSDK ima organizirano oko 3800 članova u više od 180 podružnica. U skladu sa Statutom HSDK-a na čelu svake podružnice je izabrani sindikalni povjerenik. HSDK je najveći i najjači sindikat u djelatnosti kulture te je kao reprezentativan sindikat član pregovaračkog odbora javnih službi na razini Republike Hrvatske. U toj funkciji sudjeluje na pregovorima s Vladom Republike Hrvatske za Temeljni kolektivni ugovor, za javne službe, te je potpisnik Temeljnog kolektivnog ugovora. Također, kao jedini reprezentativni Sindikat, stranka je kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (HNK u Zagrebu, Muzej Mimara, Državni arhivi i ostale ustanove).

HSDK pokriva slijedeće djelatnosti: bibliotečnu, muzejsku, arhivsku, kazališnu, djelatnost centara za kulturu, glazbeno-scensku, zaštitu spomenika kulture, domova kulture, multimedijskih centara i kazališnih kuća, te je i strukovni sindikat hrvatskih glumaca. U posljednje vrijeme HSDK-u se pridružuju i podružnice koje nisu u djelatnosti kulture, ali su korisnici proračuna kod kojih HSDK ima potpisane kolektivne ugovore (Pučka otvorena učilišta, športsko-rekreacijski centri, centri za mladež, obitelji i tako dalje).

HSDK je udružen u Nezavisne hrvatske sindikate (NHS) koji su druga po veličini sindikalna središnjica više razine Republike Hrvatske, sa oko 110 000 članova. HSDK je osnovan 26. lipnja 1990. na osnivačkoj skupštini pod nazivom Nezavisni sindikat radnika u djelatnostima kulture Hrvatske, a rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave od 05. rujna 1990. upisan je u registar društvenih organizacija Republike Hrvatske. Preregistriranje pod današnjim nazivom provedeno je 11. srpnja 1991., od kada ovaj Sindikat djeluje kao Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi.

HSDK kao reprezentativan i najbrojniji sindikat u djelatnosti kulture u RH, te kao pregovarački partner u pregovorima za sklapanje kolektivnih ugovora od državne do lokalne razine svojim članovima jamči:

• besplatnu pravnu pomoć, zaštitu i zastupanje pred sudovima i poslodavcima u slučajevima povreda iz rada i po osnovi rada
• zastupanje u pregovorima i zaštiti prava iz zakona i kolektivnih ugovora
• redovito informiranje i demokratsko odlučivanje o svim pitanjima važnim za radni i materijalni položaj radnika
• organiziranje pomoći i zaštite sudionika štrajka
• informacije o radu i upravljanje Sindikatom
• solidarnu pomoć u slučajevima smrti i teških bolesti
• sindikalno obrazovanje i osposobljavanje
• korištenje sredstava Kase uzajamne pomoći i dr.

Zašto je potreban sindikat?

Sindikati su u suvremenom društvu predvodnici ostvarivanja društvene pravde. Neprestani sukob interesa rada-radnika i kapitala-poslodavaca, zahtjeva udruživanje radnika u sindikate kako bi kao slabija strana osigurali što povoljniji radni i materijalni položaj. Kroz institut kolektivnih ugovora sindikati neposredno ugovaraju uvjete rada, materijalnu sigurnost i zaštitu članova sindikata. Pravo na slobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o radu, odnosno konvencijama Međunarodne organizacije rada. Član sindikata ne može i ne smije imati nikakvih posljedica zbog članstva u sindikatu. Svaki pritisak od strane poslodavca kojim se radniku onemogućuje sindikalno organiziranje i svaki pritisak da istupi iz sindikalne organizacije smatra se povredom prava na sindikalno organiziranje i izaziva pravne posljedice.

Ustrojstvo i tijela sindikata

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi je, u skladu sa svojim Statutom, organiziran po podružnicama koje moraju imati najmanje 3 člana od kojih je jedan izabran za sindikalnog povjerenika. Podružnice mogu, ako to žele, izabrati i zamjenika sindikalnom povjereniku koji ga mijenja u slučaju njegova spriječenosti. Svi članovi sindikata jedne podružnice čine skupštinu sindikata. Najviše tijelo HSDK-a je Sabor kojega čine povjerenici svih podružnica i članovi Središnjeg odbora. Središnji odbor HSDK-a bira se na mandat od 4 godine prema teritorijalnom principu odnosno prema djelatnostima, a broji 11 članova, uključivo predsjednika Sindikata kojega se bira na Saboru na mandat od 4 godine. HSDK ima profesionalce na radnim mjestima glavnog tajnika koji ujedno obavlja i poslove pravnog savjetnika i administrativne tajnice.

Hrvatski sindikat u svom svakidašnjem radu djeluje pod motom;

„S vama, uz vas, zbog vas“
Vi koji to niste, postanite članovi HSDK-a jer, zajedno smo jači!

Vaš HSDK