1. 9. ožujka 2015. održan je u Ministarstvu kulture sastanak na temu primjene Granskog kolektivnog ugovora. Na sastanku su bili članovi Središnjeg odbora HSDK Mirjana Blažević za muzejsku djelatnost, Marijan Maroja za arhivsku djelatnost, Anđelko Pedišić ispred HRZ-a i Andreja Ružak Barbanov ispred kazališne djelatnosti, te Ljubica Pilić, glavna tajnica HSDK, a tema sastanka bila je primjena Granskog kolektivnog ugovora. Na strani Ministarstva sastanku su nazočili zamjenik ministrice gospodin Berislav Šipuš i voditelj pravne službe Ministarstva gospodin Tomislav Jelić.
Predstavnici sindikata su svako sa svojeg područja iznijeli primjere neujednačene (nepriznata voditeljstva stalne grupe poslova) primjene Granskog kolektivnog ugovora, te pokazali analize iz kojih se vidi da su plaće na nekim radnim mjestima smanjene 10 i više posto. Zatražili su podatke o tome kolike su uštede na masi za plaće ostvarene nakon primjene GKU po pojenim ustanovama, kao i obrazloženje zašto je ta masa u nekim ustanovama, prema podacima dostupnim sindikatu, nakon primjene GKU i povećana.
Zamjenik ministrice gospodin Berislav Šipuš je obrazložio da dio ustanova još uvijek nije izmjenio pravilnike o radu odnosno sistematizacije, te da dio problema proističe iz te činjenice. Drugi razlog problema primjene leži u činjenici da nikada nije definirana stalna grupa poslova niti jednoznačno određeno kojim radnim mjestima administrativnih i financijskih službi pripada pravo na dodatak 5%, što u praksi izaziva različita tumačenja i primjenu. Sindikat je upozorio i na to da dio problema proizlazi iz činjenice da nema standardiziranih radnih mjesta po pojedinim djelatnostima, pa različito imenovanje istih ili sličnih radnih od ustanove do ustanove izaziva dodatnu komplikaciju i različitost primjene.
Dogovoreno je, stoga, da predstavnici pojedinih djelatnosti u jedinstvenom pregledu radnih mjesta po ustanovama, na kojima postoji pitanje primjene GKU, jednostavno i jasno pokažu kako različitost primjene istih odredbi GKU, tako i smanjivanja plaća, koja su veća od 5 do 7% kolika je bila ciljana veličina smanjivanja plaća, a zbog zadatka da se ostvari 5% ušteda na masi.
Molimo sve povjerenike da pomognu da se postave tabele koje će pokazivati što se dogodilo u primjeni GKU, jer će to biti podloga za raspravu na novom sastanku, na kojemu bi trebalo dogovoriti i kako ispraviti očite pogreške, te ujednačiti primjenu GKU.
2. Drugo važno pitanje o kojemu je potrebno izvijestiti je plaćanje posebnih uvjeta rada. Ustanove u kulturi, ne sve, su nakon potpisa GKU bile dužne dostaviti procjenu posebnih uvjeta rada koju se trebale napraviti ovlaštene tvrtke. Ministarstvo je dobilo te procjene, te su pregovarački odbori prihvatili popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, kako su ga ustanove poslale. To je bio temelj za dodatak GKU, kojim je uređeno plaćanje posebnih uvjeta rada. Iako je takav prijedlog izazvao priličnu diskusiju u Ministarstvu uprave, prilikom davanja suglasnosti, Vlada RH je prihvatila dodatak, te će on biti potpisan i ući u primjenu. Budući da je već na pregovaračkom sastanku dogovoreno da se odmah uđe u reviziju posebnih uvjeta rada u svim ustanovama, na način da Ministarstvo kulture izabere jednu tvrtku koja će to obaviti za sve ustanove što se financiraju iz Državnoga proračuna, odmah je otvoren i taj postupak. Prema očekivanjima, do lipnja 2015. te bi procjene morale biti završene, a što znači da bi se u drugom dijelu godine i ova odredba ujednačeno primijenila u svim ustanovama. Zbog neizvršenih obveza iz GKU u smislu primjene odredbe članka 13. o posebnim uvjetima rada sindikat može podnijeti tužbe za naknadu štete pojedinačno za članove sindikata. Naravno, za to su potrebne punomoći našim pravnicima, a bit će potrebna i vještačenja (za dokaz posebnih uvjeta rada i odrađenog radnog vremena u tim uvjetima, ako ono nije posebno evidentirano), kako bi se dokazali posebni uvjeti, ako oni nisu utvrđeni i ne plaćaju se u skladu s GKU. Dodatne informacije članovi mogu zatražiti pisanim upitom glavnoj tajnici.
3. Obavještavam vas, također, da su donesene prve pravomoćne presude za jubilarne nagrade. Presude su u korist članova sindikata u socijalnoj skrbi. Budući da je naš pravni savjetnik Domagoj Rebić u dodatak GKU ugradio odredbu da se u tom slučaju pravo na jubilarnu nagradu jednako primjenjuje i za sve druge članove sindikata u javnim službama, nedvojbeno je da se mora takva primjena i osigurati. U suprotnom, sindikati će podići na tisuće tužbi i za svoje članove naplatiti jubilarnu nagradu u skladu s TKU (osnovica 1.800 umjesto 500 kuna). Ministarstvo rada je zbog toga predložilo da se o cijelom problemu razgovara. Dalo je i prijedlog nagodbe prema kojoj bi osnovica bila 1.500 kuna, a dug isplaćen u tri rate. Svi sindikati javnih i državnih službi okupili su se na zajedničkim konzultacijama na ovu temu, te je većim glasova usuglašen zajednički stav i dostavljen u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a sadrži zahtjev da se jubilarne nagrade isplate po osnovici 1.800 kuna, te da se sporazum o tome odvoji od II. dodatka TKU, u kojem slučaju bi se članovi sindikata odrekli kamata. Danas 17. ožujka 2015. održat će se sastanak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava s prof.dr.sc. Mirandom Mrsićem na kojemu će u ime HSDK sudjelovati naš pravnik Domagoj Rebić i ja, te će se vidjeti u kojem pravcu će krenuti rješavanje ovoga slučaja.
Naplata razlike za jubilarne nagrade odnosi se samo na članove sindikata putem naših pravnih zastupnika.