U petak, 7. travnja 2017. u prekrasnoj velikoj dvorani Muzeja Mimara u Zagrebu održan je 5. Sabor Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.Saboru su prisustvovala 94 od ukupno 152 sabornika, te gosti među kojima i ministrica kulture RH dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, pročelnik Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport mr.sc. Ivica Lovrić, te predstavnici drugih sindikata s kojima HSDK surađuje.Sabor je obilježio 27 godina djelovanja Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, prihvatio izvještaj o radu za razdoblje od 2013. do 2017. i plan rada u razdoblju 2017. do 2020., te izbrao predsjednika HSDK, članove Središnjeg odbora i njihove zamjenike, članove Statutarne i Nadzorne komisije, te Suda časti u slijedećem razdoblju.Govoreći o proteklom razdoblju dosadašnji, a i budući predsjednik HSDK Ivica Trubić, posebno se osvrnuo na činjenicu da proživljavamo velike društvene, sociološke, kulturološke, političke i ine promjene, te mutaciju kapitalizma koji je u ovakvom obliku neodrživ i traži nove načine preživljavanja. Upozorenja koja stižu iz europskih sindikata o outsourcingu, prekarskim poslovima, te raznim načinima smanjivanja cijene rada i sigurnosti rada treba shvatiti ozbiljno. Njemačka je u tome pravi dokaz jer ima najveću stopu zaposlenih i nikad veći broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Posebno je istaknuo činjenicu da kultura i u takvim okvirima izrazito nesigurne ekonomske stvarnosti drži poziciju neophodne komponente opstojnosti svake nacije. Stoga je naša zadaća i obveza stvarati uvjete da kulturni radnici u svim djelatnostima mogu u miru obavljati svoj posao znajući da će njihov sindikat činiti sve da im osigura primjerenu plaću i materijalna prava za taj rad. Na kraju svojeg govor, pozvao je sve nazočne da i dalje nastoje pridobivati članove, jer brojnost članstva određuje snagu sindikata i otvara mogućnost njegovog produktivnog djelovanja.Glavna tajnica Ljubica Pilić se u svojem govoru osvrnula na rezultate proteklog razdoblja koje je obilježila kriza. Zaključila je da su sindikati, pa i HSDK, uz velike napore i mnogo rada u javnim i državnim službama uspjeli sačuvati broj zaposlenih, ali su plaće i materijalna prava u znak pravedne podjele tereta krize znatno smanjena. Analiza sadašnje razine plaća i materijalnih prava jasno pokazuje da smo se vratili na razine od prije više od 10 godina. Cijena rada u javnim i državnim službama, što je bio i ostao najveći interes svih sindikata, ponovno je tema o kojoj se govori i koja će obilježiti predstojeće pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru i Granskom kolektivnom ugovoru na državnoj razini, a jednako je važna i na lokalnoj i regionalnoj razini na kojoj HSDK ima veliki broj članova. Za primjer su navedeni pregovori u Rijeci, gdje gradonačelnik odbija potpisat KU s određenom cijenom rada kulturnih radnika, te najavljuje fleksibilizaciju upravljanja, iako nitko još ne zna što bi to imalo značiti.Sabor je za novoga-starog predsjednika HSDK u razdoblju 2017.-2020. izabrao Ivicu Trubića, prvaka Opere HNK u Zagrebu.
Za članove Središnjeg odbora i njihove zamjenike, koji na temelju Statuta HSDK i Pravilnika o izborima u najvećoj mogućoj mjeri osigurava zastupljenost svih regija i kulturnih djelatnosti, izabrani su:
- Muzejska djelatnost
član SO: Mirjana Blažević, Muzej Mimara; zamjenik SO: Tonći Seser, Arheološki muzej Split
- Južna Dalmacija
član SO: Mara Đurović, Dubrovački simfonijski orkestar; zamjenik SO: Enes Omerčahić, FA Linđo
- Sjeverozapadna Hrvatska
član SO: Snježana Lančić, Kazalište Virovitica; zamjenik SO: Marija Krpan, HNK Varaždin
- Posavina i Slavonija
član SO: Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti Osijek; zamjenik SO: Jasna Komendanović, HNK Osijek
- Arhivska djelatnost
član SO: Marijan Maroja, Državni arhiv u Zadru; zamjenik SO: Maja Vražić, Državni arhiv u Karlovcu
- Grad Zagreb
član SO: Boris Mašić, Muzej grada Zagreba; zamjenik SO: Dragana Tomić, Zagrebačka filharmonija
- Konzervatorsko-restauratorska djelatnost
član SO: Anđelko Pedišić, Hrvatski restauratorski zavod; zamjenik SO: Igor Mihajlović, HRZ
- Hrvatsko primorje i Istra
član SO: Anton Plešić, HNK Ivan pl. Zajc Rijeka; zamjenik SO: Ljiljana Bevandić, Gradska knjižnica Rijeka
- Glazbeno-scenska djelatnost
član SO: Željka Barišić Pulig, HNK Zagreb Orkestar opere; zamjenik SO: Elizabeta Kumer, HNK Zagreb Stručne službe
- Središnja Dalmacija i Lika
član SO: Gana Bujas, Gr. knjižnica J. Šižgorića Šibenik; zamjenik SO: Smiljana Bilić, Gr. knjižnica M.Marulića Split
Statutarna komisija:
- Božidar Kveštak, Zagrebačko kazalište mladih
- Katica Maganić, Državni arhiv u Vukovaru
- Mirna Rob, Muzej Mimara
Nadzorna komisija
- Areta Čurković, Dječje kazalište B. Mihaljevića Osijek
- Diana Zrilić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka
- Branko Ćoso, HNK Zagreb Scenske djelatnosti
Sud časti
- Ane Sessa, Umjetnička galerija Dubrovnik
- Emil Lakić, Centar za kulturu Čakovec
- Edo Anušić, Hrvatski restauratorski zavod
Posebno želim istaknuti na koji način ćemo raditi u ovome mandatu – to je princip otvorenosti i suradnje. Želim se konzultirati o svim pitanjima koja su važna za kulturu, a posebno sa sindikatom s kojim želim partnerske odnose.
Očekujem da zajedno pristupimo reformama koje su nužne u cijelom javnom sektoru, pa i u kulturi, jer je Vlada RH odlučna da ono što smo zacrtali planovima i programima i ostvarimo. Zato je važan konstruktivan dijalog sa sindikatom, kako bi se ostvarila dobrobit za kulturu.
Nužne su reforme u načinu funkcioniranja institucija. Zato molim, kada pristupimo tim reformama, da budemo partneri u dobroj vjeri. Postoji strah od promjena i držimo se čvrsto za ono što imamo makar to nije dobro. Zato molim podršku i partnerstvo.
Već ove godine radimo na tri zakona: Zakon o arhivima, Zakon o knjižnicama i izmjene Zakona o muzejima.
Zakon o kazalištima bit će posao u 2018., a o potrebi reforme kazališne djelatnosti ne treba puno govoriti, jer svi znamo za brojne probleme.
Vjerujem da svi imamo isti cilj – boljitak za kulturu, a da je način da to ostvarimo dijalog.Socijalni dijalog u Gradu Zagrebu je način uređivanja odnosa zaposlenih u svim javnim djelatnostima, pa i u kulturi.
Želja uprave Grada Zagreba na čelu sa gradonačelnikom Milanom Bandićem je da budemo partneri. Zagreb za kulturu izdvaja pola milijarde kuna godišnje i rezultat toga novca se vidi. Mi nastavljamo razvijati institucionalnu kulturu, jer je to okosnica cijele djelatnosti, a to je dalo poseban poticaj turizmu koji u spoju sa kulturom ostvaruje izvanredne rezultate.